Preporuke za postupanje volontera


Kada radite s ljudima tijekom i nakon katastrofe, radite s ljudima koji mogu imati reakcije zbunjenosti, straha, beznađa, nesanice, tjeskobe, tuge, šoka, krivnje, srama i gubitka povjerenja u sebe i druge.

Vaši kontakti s njima mogu ublažiti bolne emocije i promovirati nadu te ozdravljenje.

Cilj pružanja psihološke prve pomoći je promicati okruženje sigurnosti, smirenosti, povezanosti, samoefikasnosti, osnaživanja i nade.

Psihološku prva pomoć (PFA), a kojom se želi održati okruženje koje uključuje
  • sigurnosti,
  • smirenosti, povezanosti s drugima,
  • samo-djelotvornost ili osnaživanje
  • nada.

Uzmite u obzir sljedeće kao dio plana intervencije
  • Odmor, predah, spavanje, hrana i voda primarni su alati rane intervencije.
  • Važno je poticati prirodne procese oporavka, poput razgovora s kolegama, supružnicima i prijateljima. To može smanjiti osjećaj izolacije i napuštenosti i olakšati prepoznavanje razvoja trajnih simptoma mentalnih poremećaja i povećati šanse za rani oporavak.
  • Nekima to može ublažiti bol, vratiti neke funkcije i ograničiti razvoj trajnih tegoba.

Kad se ljudi suoče s katastrofom, često su prisutne intenzivne emocije što je potpuno normalno i uobičajeno. Rezultat su intenzivnog straha, neizvjesnosti i strepnje.

Komunicirajte smireno
  • Sjednite ravno ili stojte na neugrožavajućoj distanci.
  • Svojem držanjem pružite osjećaj sigurnosti
  • Budite zainteresirani, nagnite se prema naprijed.
  • Uspostavite kontakt očima.
  • Opustite se.

Komunicirajte ljudsku toplinu
  • Komunicirajte tiho ali razumljivo
  • Upotrebljavajte kratke i jasne rečenice
  • Nasmiješite se.
  • Koristite otvorene geste.
  • Dopustite osobi s kojom razgovarate da diktira udaljenost između vas.

Uspostavite komunikaciju
  • Predstavite se ako vas ne poznaju.
  • Objasnite situaciju i namjere,
  • Pitajte osobu kako se zove.
  • Pokažite razumijevanje i poštovanje.
  • Učinite cijelu proceduru fleksibilnom

Koristite jednostavna i konkretna pitanja kako biste pomogli osobi da se usredotoči
  • Koristite zatvorena pitanja.
  • Objasnite zašto postavljate pitanje

Dogovorite se o nečemu
  • Uspostavite točku dogovora koja će vam pomoći učvrstiti odnos i steći njihovo povjerenje.
  • Aktivno slušanje pomoći će vam da se dogovorite.
    • izbjegavati konfrontacije, zadržati neutralan izraz lica, izbjegavati neprijateljsko držanje ali… jasno dati do znanja da se ne tolerira nasilje i da je osoba sama odgovorena za svoje ponašanje
  • pokušati stvoriti savez, ukoliko je moguće razgovarati o problemima, motivima i razlozima,
  • ne davati lažna obećanja,
  • poticati verbalizaciju emocija

Ako osoba postane uznemirena, ona može
  • Dvojiti o Vašoj sposobnosti da odgovorite na izazove ili pitanja
  • Na izazove odgovorite mirno.
  • Mirno ponovite svoje prethodne izjave

Odbijte odustati od svojih zaključaka radi nasilnosti
  • Nemojte kontrolirati ljude. Neka osoba sama stekne kontrolu nad sobom.
  • Ostanite profesionalni.
  • Ponovite svoje zaključke ili zahtjeve na drugi, možda razumljiviji način.
  • Dajte osobi vremena da razmisli o vašem odgovoru, zaključku ili zahtjevu.

Ako osoba izgubi kontrolu i postanite verbalno uzrujana ili nasilna
  • Odgovorite mirno.
  • Navedite da će Vam možda trebati pomoć da biste im pomogli.

Ako osoba postane prijeteća
  • Ako osoba postane stvarna i neposredna prijetnja i ne odgovori na vaše pokušaje da je smirite, potražite hitnu pomoć obučenih osoba.

Zaključak
  1. Poštujte osobni prostor
  2. Nemojte biti provokativni
  3. Uspostavite verbalni kontakt
  4. Budite jednostavni i kratki
  5. Prepoznajte želje i osjećaje
  6. Slušajte pažljivo ono što osoba govori
  7. Složi se ili se složi, da se ne slažeš
  8. Odredi pravila i postavi jasne granice
  9. Ponudi izbore i optimizam

NE
  • Prisiljavati ljude da s vama podijele svoje priče, posebno one vrlo traumatske ili one koje sadrže osobne detalje.
  • Nemojte davati jednostavna uvjeravanja poput "sve će biti u redu" ili "barem si preživio".
  • Ne govorite ljudima što mislite da bi trebali osjećati, razmišljati ili kako su trebali postupiti ranije.
  • Ne budite osuđujući prema osobnom ponašanju ili uvjerenjima žrtava.
  • Ne pružajte obećanja koja se možda neće održati.
  • Nemojte kritizirati postojeće usluge ili aktivnosti pružanja pomoći pred ljudima kojima su potrebne te usluge.


Pripremio:
 
doc. dr. sc. Špiro Janović, dr.med.
spec.psihijatar

Pročelnik Zavoda za hitna stanja, krizna stanja i psihotraumatologiju.
Klinika za psihijatriju
KBC Zagreb