Za građane kojima su kuće i zgrade oštećene u potresu (vrijedi za sve županije), a u svrhu prijave oštećenja te traženja procjene uporabljivosti zgrada, otvoren je pozivni centar za prijavu procjene uporabljivosti - 0800 2021 (vrijedi za sve županije). Na
web stranici Ministarstva objavljeni su obrasci za prijavu s istom namjenom kao i obrasci za prijavu volontera stručnjaka za građevinske konstrukcije koji su voljni pomoći u obavljanju procjene uporabljivosti.
Ministarstvo je izdalo
upute za građane Banovine kojima su zgrade oštećene potresom a u kojima se navodi koja prava trenutno mogu ostvariti.
Do 18.01.2021. godine do 13.00 sati zaprimljene su
42.814 prijave za pregled zgrada od kojih je pregledano njih 19.855 (cca 46 %).
7.117 zgrada nije za uporabu (2.655 neuporabljivo i 4.462 privremeno neuporabljivo). Podatci se ažuriraju u realnom vremenu i moguće ih je pratiti na mrežnim stranicama Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo -
https://www.hcpi.hr/.
Za pregled oštećenih objekata angažirano je više od 700 volontera stručnjaka (inženjera građevine – statičara, inženjera arhitekture). Budući je njihov rad isključivo dobrovoljne prirode Vlada je Zaključkom o naknadi za volontere osigurala isplatu naknade za putne troškove i dnevnice.
U tijeku su pripremne radnje za uklanjanje objekata koji su trajno neuporabljivi. Ministarstvo je 13. siječnja dalo i Uputu za postupanje s građevinama oštećenim u potresu koje će se uklanjati o trošku RH sukladno odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite koja je objavljena
na web stranici Ministarstva.
Za područje Sisačko-moslavačke županije zaustavljeno je fakturiranje svih zakupa i najma državnih nekretnina.
Obnova zgrada oštećenih potresom
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 14. siječnja, ministar Horvat predstavio je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Izmijene i dopune postojećeg zakonskog okvira omogućit će provođenje postupaka obnove i stambenog zbrinjavanja na području dviju najpogođenijih županija, kao i dodatne sanacije koje su potresi prouzročili na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Proširuje se zemljopisno važenje Zakona na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Kod financiranja obnove za područje Sisačko – moslavačke i Karlovačke županije, uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima, sukladno posebnom propisu, te su iz navedenog razloga
stanovnici tog područja izuzeti od sudjelovanja u financiranju obnove.
Isto tako, novitet ovih izmjena je da se Fondu za obnovu proširuje nadležnost na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, dok se sa svrhom povećane djelotvornosti u provedbu obnove obiteljskih kuća na područjima pogođenim katastrofom uključuje Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a koji ima najveću prisutnost na tom prostoru.
Odredbe zakona primjenjivale bi se i na sva područja koja bi eventualno u budućnosti bila pogođena potresom, a nisu izravno navedena kroz zakonske odredbe i sam naziv zakona.
Sredstva za obnovu
Vlada je donijela prve odluke o sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u ukupnom iznosu od 120 milijuna kuna. Od spomenutih sredstava 100 milijuna kuna osigurano je za Sisačko-moslavačku županiju, 10 milijuna kuna za Zagrebačku županiju, dok se po zaduženju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji iz sredstava Fonda doznačuje po 5 milijuna kuna.
31. prosinca 2020. održana su dva sastanka s predstavnicima županija, jedan sa županom Kožićem po pitanju raspodjele sredstava u Zagrebačkoj županiji te drugi sa županom Žinićem po pitanju raspodjele sredstava u Sisačko-moslavačkoj županiji, a na sastancima su i potpisane odluke o raspodjeli sredstava.
Županije sredstva mogu koristiti za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja nastalih uslijed potresa i to:
- obiteljskih kuća (stambena zgrada s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan)
- stambeno poslovnih zgrada (zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora, a nije obiteljska kuća) i
- višestambenih zgrada (zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana) (u daljnjem tekstu: zgrade)
- poslovnih zgrada (zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova)
- zgrada javne namjene (zgrade namijenjene obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija, međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga
- komunalne i druge infrastrukture
Raspodjela sredstava po županijama:
Zagrebačka županija
- Ivanić-Grad - 500.000,00 kuna
- Jastrebarsko - 500.000,00 kuna
- Velika Gorica - 1.000.000,00 kuna
- Zaprešić - 1.500.000,00 kuna
- Kravarsko - 2.750.000,00 kuna
- Pisarovina - 1.000,000,00 kuna
- Pokupsko - 2.750.000,00 kuna
Sisačko-moslavačka županija
- Gradu Petrinji - 30.000.000,00 kuna
- Gradu Glini - 25.000.000,00 kuna
- Gradu Sisku - 20.000.000,00 kuna
- Sisačko-moslavačkoj županiji - 16.500.000,00 kuna
- Općini Lekenik - 5.000.000,00 kuna
- Općini Sunja - 500.000,00 kuna
- Općini Donji Kukuruzari - 500.000,00 kuna
- Općini Majur - 500.000,00 kuna
- Gradu Hrvatskoj Kostajnici - 500.000,00 kuna
- Općini Dvor - 500.000,00 kuna
- Općini Topusko - 500.000,00 kuna i
- Općini Gvozd - 500.000,00 kuna
