Kada radite s ljudima tijekom i nakon katastrofe, radite s ljudima koji mogu imati reakcije zbunjenosti, straha, beznađa, nesanice, tjeskobe, tuge, šoka, krivnje, srama i gubitka povjerenja u sebe i druge.
Vaši kontakti s njima mogu ublažiti bolne emocije i promovirati nadu te ozdravljenje.
Cilj pružanja psihološke prve pomoći je promicati okruženje sigurnosti, smirenosti, povezanosti, samoefikasnosti, osnaživanja i nade.
Psihološku prva pomoć (PFA), a kojom se želi održati okruženje koje uključuje
- sigurnosti,
- smirenosti, povezanosti s drugima,
- samo-djelotvornost ili osnaživanje
- nada.
Uzmite u obzir sljedeće kao dio plana intervencije
- Odmor, predah, spavanje, hrana i voda primarni su alati rane intervencije.
- Važno je poticati prirodne procese oporavka, poput razgovora s kolegama, supružnicima i prijateljima. To može smanjiti osjećaj izolacije i napuštenosti i olakšati prepoznavanje razvoja trajnih simptoma mentalnih poremećaja i povećati šanse za rani oporavak.
- Nekima to može ublažiti bol, vratiti neke funkcije i ograničiti razvoj trajnih tegoba.
Kad se ljudi suoče s katastrofom, često su prisutne intenzivne emocije što je potpuno normalno i uobičajeno. Rezultat su intenzivnog straha, neizvjesnosti i strepnje.
Komunicirajte smireno
- Sjednite ravno ili stojte na neugrožavajućoj distanci.
- Svojem držanjem pružite osjećaj sigurnosti
- Budite zainteresirani, nagnite se prema naprijed.
- Uspostavite kontakt očima.
- Opustite se.
Komunicirajte ljudsku toplinu
- Komunicirajte tiho ali razumljivo
- Upotrebljavajte kratke i jasne rečenice
- Nasmiješite se.
- Koristite otvorene geste.
- Dopustite osobi s kojom razgovarate da diktira udaljenost između vas.
Uspostavite komunikaciju
- Predstavite se ako vas ne poznaju.
- Objasnite situaciju i namjere,
- Pitajte osobu kako se zove.
- Pokažite razumijevanje i poštovanje.
- Učinite cijelu proceduru fleksibilnom
Koristite jednostavna i konkretna pitanja kako biste pomogli osobi da se usredotoči
- Koristite zatvorena pitanja.
- Objasnite zašto postavljate pitanje
Dogovorite se o nečemu
- Uspostavite točku dogovora koja će vam pomoći učvrstiti odnos i steći njihovo povjerenje.
- Aktivno slušanje pomoći će vam da se dogovorite.
- izbjegavati konfrontacije, zadržati neutralan izraz lica, izbjegavati neprijateljsko držanje ali… jasno dati do znanja da se ne tolerira nasilje i da je osoba sama odgovorena za svoje ponašanje
- pokušati stvoriti savez, ukoliko je moguće razgovarati o problemima, motivima i razlozima,
- ne davati lažna obećanja,
- poticati verbalizaciju emocija
Ako osoba postane uznemirena, ona može
- Dvojiti o Vašoj sposobnosti da odgovorite na izazove ili pitanja
- Na izazove odgovorite mirno.
- Mirno ponovite svoje prethodne izjave
Odbijte odustati od svojih zaključaka radi nasilnosti
- Nemojte kontrolirati ljude. Neka osoba sama stekne kontrolu nad sobom.
- Ostanite profesionalni.
- Ponovite svoje zaključke ili zahtjeve na drugi, možda razumljiviji način.
- Dajte osobi vremena da razmisli o vašem odgovoru, zaključku ili zahtjevu.
Ako osoba izgubi kontrolu i postanite verbalno uzrujana ili nasilna
- Odgovorite mirno.
- Navedite da će Vam možda trebati pomoć da biste im pomogli.
Ako osoba postane prijeteća
- Ako osoba postane stvarna i neposredna prijetnja i ne odgovori na vaše pokušaje da je smirite, potražite hitnu pomoć obučenih osoba.
Zaključak
- Poštujte osobni prostor
- Nemojte biti provokativni
- Uspostavite verbalni kontakt
- Budite jednostavni i kratki
- Prepoznajte želje i osjećaje
- Slušajte pažljivo ono što osoba govori
- Složi se ili se složi, da se ne slažeš
- Odredi pravila i postavi jasne granice
- Ponudi izbore i optimizam
NE
- Prisiljavati ljude da s vama podijele svoje priče, posebno one vrlo traumatske ili one koje sadrže osobne detalje.
- Nemojte davati jednostavna uvjeravanja poput "sve će biti u redu" ili "barem si preživio".
- Ne govorite ljudima što mislite da bi trebali osjećati, razmišljati ili kako su trebali postupiti ranije.
- Ne budite osuđujući prema osobnom ponašanju ili uvjerenjima žrtava.
- Ne pružajte obećanja koja se možda neće održati.
- Nemojte kritizirati postojeće usluge ili aktivnosti pružanja pomoći pred ljudima kojima su potrebne te usluge.
Pripremio:
doc. dr. sc. Špiro Janović, dr.med.
spec.psihijatar
Pročelnik Zavoda za hitna stanja, krizna stanja i psihotraumatologiju.
Klinika za psihijatriju
KBC Zagreb